Projekt “Amfore”

Brojna nalazišta antičkih amfora u hrvatskom podmorju govore o mnogočemu. Najprije to su materijalni dokazi intenzivne trgovine koja se odvijala na ovom području. Oni su i osnova zaključku o količinama i kvaliteti proizvoda ovog podneblja koji su se čuvali i prevozili u amforama (ulje, vino, eterična ulja, med, soljena riba). Svako nalazište amfora i materijalno je svjedočanstvo jednog brodoloma, a njihova brojnost govori o pogibeljnosti navigacije uz razvedenu obalu punu hridi i plićina ali i divlje snage prirode pretočene u orkanske udare vjetrova i u pogibeljnu valovitost mora.

Nalazišta amfora uvijek su nekom magičnom snagom privlačila avanturiste koji su u značajnoj mjeri devastirali mnoga od njih u pokušajima prisvajanja artefakata povijesnog nasljeđa kao svojevrsnog ronilačkog trofeja obavijenog mistikom dubinskih tišina ili u pokušajima njihovog otimanja morskim dubinama radi dalje ilegalne trgovine. Mnoge su amfore u tom vremenu zbog divljaštva i nestručnosti skončale u krhotinama, a mnoge su potpuno bespravno s lakoćom prelazile državne granice.

Dostupnost amfora oku današnjeg znatiželjnika nije velika. Osim na nekim neprimjerenim mjestima, izložene na potpuno nestručan način i uz velike rizike propadanja, oštećenja i uništenja, amfore su rijetko dostupne publici uz adekvatnu zaštitu, osvjetljenje i nužna povijesno stručna obrazloženja. Na taj način ovo veliko povijesno nasljeđe iznimne atraktivnosti nije ni iz daleka iskorišteno ni u obrazovne, a ni u kulturološke i turističko-gospodarske svrhe.

Uočavajući ovaj problem, RC Split je u svoj program rada za 2014/2015 godinu uvrstio iniciranje postavljanje stalne izložbe amfora u Splitu koja bi bila dostupna širokoj i brojnoj domaćoj i stranoj/turističkoj publici.

Značaj ovoga bi bio višestruk. Nesumnjivo bi to bio značajan doprinos adekvatnoj prezentaciji svog povijesnog, kulturnog i gospodarskog nasljeđa. Isto tako, na ovaj bi se način otvorile izravne i posredne mogućnosti unapređenja inače siromašna turističke ponude. O edukacijskom značaju i doprinosu razvoju svijesti o potrebnoj skrbi za povijesnu baštinu nije potrebno ni govoriti.

Da bi takva izložba ispunila svoju punu svrhu, potrebno je da budu ispunjeni određeni kriteriji.

Prvi je beuzvjetna i potpuna legalnost projekta u svim mogućim aspektima. Kako amfore, i to svaka pojedinačno, predstavljaju kulturno dobro, za sve izloške mora biti u potpunosti provedena zakonom predviđena procedura. Isto tako i posjed mora biti potpuno zakonit, kao i utvrđeni uvjeti njihovog čuvanja od eventualnog otuđenja, oštećenja i uništenja.

Drugi kriterij je cjelovitost i relevantnost izložene zbirke amfora. Ovim kriterijima je praktično nemoguće u cijelosti udovoljiti s trenutkom otvaranja izložbe, ali zadovoljenju ovog kriterija treba svakako težiti i s vremenom upotpunjavati izloženu zbirku nedostajućim tipovima amfori ili bolje očuvanim primjercima. Kako su amfore kao ambalaža korištene milenijima (praktično od 10. stoljeća prije Krista pa do 10. stoljeća nove ere) trebalo bi težiti da izložena zbirka obuhvaća karakteristične primjerke iz cijelog ovog perioda s raznih nalazišta, rađe nego li veći broj istovrsnih amfora s jednog nalazišta.

Treći kriterij kojem bi trebalo težiti svakako je atraktivnost postava izložbe. Zadovoljenje ovog kriterija determinirano je s jedne strane osiguranim prostorom, ali i koncepcijom i opremanjem same izložbe. Ne ulazeći u razradu detalja, zasigurno se pratećim panoima i video zidovima mogu na iznimno atraktivan način prikazati trgovački putevi iz vremana korištenja amfora, pozicije brodoloma, odnosno današnjih nalazišta, njihove podvodne snimke ili fotografije, način zaštite nalazišta, način vađenja pojedinačnih amfora i njihov tretman po vađenju, tehnologija i način izrade amfora, karakteristični tipovi za pojedina razdoblja i sl. Atraktivnost se može postići i dodatnim povremenim izložbama koje su vezane za amfore. Primjerice izložbe posvećene dobrima za čiji su prijevoz amfore korištene – izložbe ulja, vina, usoljene ribe, zrnastih plodova, eteričnih ulja… što sve na svoj način može znatno doprinijeti i svekolikoj turističko-ugostiteljskoj promiđbi i stvaranju slike o ekološkoj svijesti i u današnjoj proizvodnji tih dobara. I konačno, atraktivnost se izložbe može postići i dodatnim sadržajima kao što su određene radionice (primjerice mogućnost izrade predmeta od gline), posebno dizajnirani suveniri, te agencijske usluge za ronilački obilazak mjesta s ostacima pojedinih brodoloma i nalazišta amfora.

Nesumnjivo bi lokacija izložbenog postava trebala biti na uobičajenim rutama turističkih kretanja, a što bi zasigurno pogodovalo i za školske obilaske zbirke. Primjerice istočno krilo podruma Dioklecijanove palače bi se moglo smatrati idealnim iako bi visok stupanj vlažnosti i potreba brižnog odnosa prema samom prostoru koji je i sam za sebe svojevrstan muzej postavio određena ograničenja u odnosu na moguću primjenu elektrotehničkih, te rasvjetnih tijela i video pomagala.

O modalitetima realizacije ovakve izložbe treba se kazati da oni statusno moraju biti u cijelosti utemeljeni i definirani sukladno rješenjima predviđenima hrvatskim Zakonom o muzejima (NN 142/98, 65/09).

U ovako zamišljenom projektu zadatak RC Split bio bi preuzimanje uloge inicijatora u odnosu na grad Split i druge tangirane institucije kao što su Turistička zajednica Splita, te Arheološki muzej i Muzej grada Splita, kao i uloge medijatora u odnosu na pojedine dionike projekta. Ovo ne isključuje i mogućnost angažiranja Kluba na osiguranju sredstava za pojedine sklopove izložbe kao što su pojedini tehnički elementi (rasvjeta, video zidovi i sl.) kada jednom budu pokrenute aktivnosti na pripremi izložbenog prostora i njegovo opremanje.

Značajan poticaj realizaciji ideje ovog projekta dao je i pristanak jednog splitskog posjednika velike zbirke raznovrsnih amfora (više od 60 primjerana) da svoju zbirku stavi na raspolaganje za ovu svrhu, a u tijeku su razgovori i s još jednim posjednikom pozamašne zbirke amfora.